Lažno Sunce

Lažna Sunca, 22° halo i parhelijski krug, snimljeni 16.12.2018 iznad Bjelašnice (Babin do). Snimak načinjen sa Huawei P9 (RAW). Na slici se vidi desni i lijevi parhelij, a kroz Sunce i desni parhelij nazire se i parhelijski krug (“linija svjetlosti” koja prolazi kroz ove tačke).  Na slici se vidi i 22° halo – kružni halo oko Sunca koji formira prsten oko Sunca na 22° – približno ista ugaona udaljenost kao i kod parhelija.

Lažno Sunce, parhelij ili pasunce (sl. gore) u Zemljinoj atmosferi predstavlja optičku pojavu dviju svijetlih tačaka na 22° s obje strane Sunca, na istoj visini nad horizontom. Pojava je praćena tzv. halo-om (sl. gore), a nastaje kada svjetlost sa Sunca (rjeđe i Mjeseca) prolazi (refrakcija) kroz oblak heksagonalnih kristalića leda. Kristali leda se ponašaju kao prizme koje lome svjetlost koja prolazi kroz njih sa minimalnim uglom refrakcije od 22°. Kako ovi kristali polako padaju prema tlu, pri čemu im je heksagonalna stranica skoro horizontalna, svjetlost se lomi horizontalno, i lažna Sunca (parheliji) se vide desno i lijevo od Sunca. Parheliji su najcrveniji na strani prema Suncu, a idući od Sunca postaju više plavi.

Desni parhelij, 22° halo, parhelijski krug i cirkumzenitalni luk. Bjelašnica, dec. 2016.

Uz halo u obliku prstena s ugaonim poluprečnikom od 22° (22° halo), ako je oblačni pokrov cirostratusa homogen, nekad se može vidjeti i parhelijski krug (sl. gore) koji okružuje nebo paralelno s horizontom, a prolazi kroz Sunce i parhelije (lažna Sunca). 

Isti kristali koji uzrokuju lažna Sunca su odgovorni i za nastanak koloritnih cirkumzenitnih lukova (sl. dole), što znači da se ove dvije pojave najčešće javljaju u isto vrijeme. Nekad se ovi zanimljivi lukovi (duge) mogu propustiti jer se nalaze tačno iznad glava posmatrača.

Cirkumzenitalni luk uvećan, snimljen 16.12.2018 iznad Bjelašnice (Babin do). Snimak sa Huawei P9. Na slici se vidi i dio 22° haloa (donji dio slike) 

Generalno govoreći, halo (lat. halo, akuzativ od halos < grč. ἅλως: okruglo mjesto) je optička pojava u Zemljinoj atmosferi  kada se svjetlost sa Sunca ili Mjeseca nazire kroz tanak sloj oblaka s kristalićima leda. Najpoznatiji je krug oko Sunca ili Mjeseca (potpuni ili njegov dio) promjera 22° (22° halo ili mali halo, sl. gore), a mnogo rjeđi je halo promjera 46° (46° halo ili veliki halo).

U istu skupinu optičkih pojava spadaju i:

• lažna Sunca (slika gore), svjetle tačke na dijelu halo kruga s obiju strana ili samo s jedne strane Sunca ili Mjeseca, a na istom nagibu kao izvor svjetlosti,
• tangentni lukovi (bjeličasti i dodiruju krug halo-a sa gornje strane),
• Sunčev stupovi (pojavljuju se iznad Sunca izravno prije njegova izlaska ili nakon zalaska),
• cirkumzenitalni luk (slika gore) – optička pojava vrlo slična dugi – to je vrlo blijedi luk okrenut krajevima prema gore (izokrenuta duga),
• cirkumhorizontalni luk može se vidjeti kada visoko na nebu lebde sitni 
  šesterokutni kristalići leda,
• parhelijski krug (sl. gore) se ponekad može zapaziti uz halo u obliku prstena s kutnim polumjerom od 22° (22° halo), ako je oblačni pokrov cirostratusa homogen, koji okružuje nebo paralelno s obzorom (horizontom), a prolazi kroz Sunce i parhelije (lažna Sunca),
• protusunce ili antihelij je rijetka optička pojava koja se nalazi na parhelijskom krugu, na suprotnoj strani od Sunca,
• parantihelij je, takođe, rijetka optička pojava koja se nalazi na parhelijskom krugu i 60° od protusunca u stranu (ustvari parantihelij se nalazi u vodoravnoj ravnini 120° od položaja Sunca pa ga možemo i nazvati 120° lažno Sunce),
• Parryjev luk je rijetka optička pojava koja se pojavljuje na na gornjoj strani 22° halo, zajedno s gornjim tangencijalnim lukovima (iznad njih),
• supralateralni luk se pojavljuje na na gornjoj strani 22° halo, oko dvostruke duljine kruga, a stvara blijedu traku duginih boja u širokom pojasu iznad Sunca,

Sunce, desni parhelij i dio 22° haloa iznad Štinog dola (Bjelašnica). Snimljeno sa Huawei P9.

Sve ove pojave nastaju lomom zraka svjetlosti na kristalićima leda pa se pojavljuju djelomično spektralne boje ili nastaju refleksijom (odbijanjem) svjetlosnih zraka na plohama kristalića leda uz pojavu svjetlih tačaka ili nastaju zajedničkim djelovanjem obadva procesa.

Pasunce na Bjelašnici (klik za uvećanje)

Desni parhelij. Bjelašnica, Huawei P9.
(klik za uvećanje)

Slike visoke rezolucije OVDJE.