Sarajevska magla i smog

Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku. Magla značajno smanjuje vidljivost. Magla se stvara kondenzacijom vodene pare u zraku. Kondenzacija započinje kod relativne vlage znatno manje od 100% te se stvara sumaglica. Daljnjim povećanjem vlage kondenzacija se ubrzava, postojeće kapljice se povećavaju i sumaglica postepeno prelazi u maglu. Relativna vlaga u zraku za vrijeme magle je između 80% i 100%. I pri temperaturama nižim od tačke ledišta magla se još uvijek sastoji od kapljica podhlađene vode. Tek pri temperaturama oko -30° C u magli se nalazi određena količina ledenih kristala. I vjetar utiče na njeno stvaranje. Kod vremena bez strujanja zraka magla se ne može formirati. Za maglu koja nastaje padom temperature tijekom noći najpovoljniji je slab vjetar, a za uzlaznu maglu potreban je umjeren vjetar koji puše iz određenog smjera. Jak vjetar rastjerava maglu ili je diže u nisku naoblaku formirajući niski oblak stratus.

Stabilnost magle zavisi od svojstava vodenih kapljica, njihove veličine i električnog naboja. Stabilna i suha magla ima kapljice približno jednake veličine istog električnog naboja. Magla postaje nestabilna ako su kapljice nejednake veličine, one manje tada isparuju te se para ponovno kondenzira na većim. Kapljice s različitim električkim nabojem se privlače i također spajaju. Nestabilnost magle uzrokuje slabljenje njenog intenziteta i nestajanje.

U područjima pokrivenim snijegom magla je rijetka jer se voda iz njenih kapljica isparava a para se ponovno kondenzira na snježnoj površini. Maglu sastavljenu od ledenih kristala snježni pokrivač ne razbija. U određenim uvjetima kapljice vode iz magle se spajaju i zatim i talože se na izloženim predmetima stvarajući na njima vlagu. Takve kapljice mogu često kao oborina padatju na tlo (rosulja).

U Sarajevu je magla veliki problem, a stepen zagađenja u Sarajevu možete pratiti na nekoliko mjernih stranica:

  1. Ambasada SAD (Uputstvo)
  2. FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD
  3. Mobile Air Quality System (MAQS) v0.2
  4. Eko Akcija

Timelapse video sarajevske magle

U ovom timelapse videu, spojio sam tri različita snimanja magle (smoga) u Sarajevu (ukupno oko 1800 snimaka) u jedan timelapse. Snimali smo sa lokacije Zmajevca (prema zapadu), sa Trebevića (prema sjeverozapadu) i sa Čavljaka (prema jugu). Na noćnim snimcima sa Zmajevca i Čavljaka može se vidjeti i rotacija Zemlje, pri čemu su (na snimcima sa Čavljaka) bila vidljiva sazviježđa Eridan, Kipar i Kit.

Timelapsi snimci, kao što se vidi, daju jednu sasvim drugačiju perspektivu nekih uobičajenih stvari. Naime, timelapse video, manipulisanjem brzine snimaka, ubrzava protok vremena (komprimira vrijeme) i pomaže kod uočavanja nekih zanimljivih pojava, kao što je pulsiranje magle, kretanje oblaka, puls i ritam grada, kretanje Zemlje oko svoje ose, Mliječni put na nebu i sl.

Tek kada snimite timelapse snimak, shvatite da je magla ustvari fluid (magle su praktično prizemni oblaci), da se pomjera po svim pravcima, pa i po visini. Mislim da su snimci interesantni, ne samo estetski nego i u smislu da se nešto više sazna od svijetu oko nas. Sigurno su ovakve stvari korisne meteorolozima i geografima. Kolega sa mašinskog fakulteta koji se bavi mjerenjem zagađenja dronovima, recimo, koristiće ove timelapse snimke u svojim prezentacijama radi vizuelizacije problema magle u Sarajevu.

Bilo je zanimljivo posmatrati sarajevsku maglu sa Zmajevca, i boje koje sarajevska svjetla daju magli. Uočeno je pulsiranje i fluidno kretanje magle, gotovo kao more kada udara u stijene. Naravno tu je i vertikalno kretanje magle u kraćim intervalima. Takođe, može se primjetiti pomjeranje magle sa istočne strane prema zapadu u kratkim naletima, pa onda rasterećenje duž sarajevske kotline. Vidi se kako postoji začepljenje protoka fluida, lokalno nagomilavanje magle a onda kratkotrajno spuštanje, oticanje i pulsiranje.

Na snimci magle sa Čavljaka se vidi (sa istočne strane grada) i tzv. Kármán vortex street. U mehanici fluida “von Kármán vortex street” je ponavljajuće vrtloženje uzrokovano separacijom toka fluida iza zatupljenih tijela. Takođe vidi se i tzv. Kelvin-Helmholtz nestabilnost koja nastaje zbog razlike brzine fluida na granici između dva fluida.

Na dnevnom snimku magle sa Trebevića vidi se i vrtloženje magle, svojevrsna turbulencija i njeno rasipanje po sarajevskoj kotlini, u pravcu istok-zapad.

Inače, za snimanje timelapse-a od opreme je potreban dSLR aparat i objektiv sa što manjim f brojem (veća moć upijanja fotona), kao i stativ i intervalometar (sony aparati imaju mobilne aplikacije za to).

Takođe, potrebno je imati jak računar jer se radi o velikom broju slika (na hiljade) i editovanju video uradaka. Zima je takođe problem kada se snima sa planine, pa je potrebno utopliti se. A nije loše ni ponijeti neke grickalice i topli napitak.

Ono što ljude možda sprečava u snimanju magle iznad Sarajeva je penjanje automobilom po gustoj magli na uzvišenja iznad Sarajeva, ali mislim da se trud itekako isplati. Još uvijek se sjećam kad sam prvi put izašao po mraku iznad Sarajevske magle i vidio dole “prizemljene oblake”. To je doživljaj koji se pamti cijelog života.

Snimanje sarajevske magle iznad Čavljaka

27527053879_f4ad780d5c_k.jpg

Iznad Čavljaka (Sarajevo u magli, u pozadini sa lijeve strane: Jahorina, Trebević,Treskavica, Bjelašnica i Igman)

Image1.jpgSarajevska kotlina u magli (pogled sa Čavljaka iz zraka)

“Zvjezdani tragovi iznad Sarajeva”

Startrails-5-manja.jpg

Oprema: Canon 650D, Tokina 11mm f2.8

Tehnika: 520 snimaka stakiranih u jednu fotografiju – startrails, PS blending

Obrada: Lightroom, Startrails (može i StarStax)

MANJA

Oprema: Canon 650D, Tokina 11mm f2.8

Obrada: Lightroom, StarStax

Na slici se u centralnom dijelu može vidjeti nebeski ekvator – velika kružnica na nebeskoj sferi u kojoj ravnina Zemljinog ekvatora siječe nebesku sferu i dijeli je na sjevernu i južnu poluloptu. U središtu kružnice je osa Zemljine rotacije, koja nebesku sferu probada u sjevernom i južnom nebeskom polu. Po dnevnim kružnicama prividno se tokom dana kreću nebeski objekti od istoka prema zapadu. Ravnina nebeskog ekvatora osnovna je ravnina ekvatorskog koordinatnog sistema. Nebeski ekvator je ustvari projekcija Zemljinog ekvatora na nebesku sferu.

Evo još par slika magle iznad grada:
12Avaz Twist tower shiningNothing but the fogRainbow colors of fog in SarajevoSarajevo covered in fogSarajevo under the fog siegeSedrenik and Hum area in fog
Magla po danu
Magla je zanimljiva i danju. Evo kako smog izgleda sa nekoliko lokacija oko Sarajeva:

IMG_6912IMG_6916IMG_6917IMG_6929IMG_6932IMG_6936IMG_6958IMG_6960IMG_6968IMG_6969IMG_6970IMG_6980IMG_6985IMG_6988IMG_6989IMG_6995IMG_6996
36651370951_b4f2759eb5_o
(slikao Ismet Smajiš)
36651371141_2b4988ee97_o
(Slikao: Ismet Smajiš)
36651371361_f49ddb5be7_o
(Slikao Ismet Smajiš)

25037110648_5571385dfe_o

36393676030_e3f9e9df86_o
(Slikao Ismet Smajiš)

magla

aa_picture_20151221_7109150_high

(izvor: Anadolija)aa_picture_20151227_7157641_high (1)

(izvor: Anadolija)aa_picture_20151227_7157642_high

(izvor: Anadolija)aa_picture_20151227_7157651_high

(izvor: Anadolija)
Slike veće rezolucije možete vidjeti na:

Šta uraditi povodom ovolikog zagađenja?

U prvom redu treba nam ozbiljan tim: geograf meteorolog, biolog ekolog, fizičar, inžinjeri (mehanika i termodinamika), kao i njihovi i pomoćnici.

Iste planine koje nas spašavaju od jakih vjetrova, u ovom slučaju ometaju odlazak magle. Valja nam živjeti s maglom i smogom (a u budućnosti će sve više biti zagađenja uslijed grijanja nekvalitetnim gorivima i sve više automobila, izgradnjom objekata uz sarajevsku kotlinu i sl.), i što prije krenemo u borbu sa ovim problemom to bolje. Potrebno je napraviti neki prijedlog rješenja. Nešto što vlasti konstantno odlažu.

Naravno, uz regulacije o kvaliteti uglja, goriva, izduvnog sistema automobila, itd. Ljudi vjerovatno neće uskoro prestati koristiti ugalj i auta, tako da ta opcija otpada zasad. Inače, zanimljiva je ta situacija. Ljudi u brdskim predjelima Sarajeva (kada Sarajevo pogledate sa visine sve što vidite su kuće, zgrada je vrlo malo) lože ugalj, čiji toksični ostaci sagorijevanja se spuštaju prema centralnom dijelu Sarajeva (i stvaraju smog) koje se većinom grije na plin. Dakle, zagađivači uživaju u čistijem vazduhu, a ljudi koji koriste eko grijanje (plin) se truju! Favele su zakon! Ali ko će se zamjerati glasačima…

Odavno se čuju priče o ljudima koji su nekad predlagali neke modele, ali nisam nikad vidio ništa konkretno (neku studiju). Kod mene na mašinstvu ima ekipa (fluidaši i termoenergetičari, a sada i jedan fizičar) koja bi mogla pomoći u rješavanju problema. Kolega doc. dr Adnan Mašić, fizičar sa mašinskog fakulteta, koji je u početnoj fazi sam sastavljao drona (Sarajevski dron) “from scratch” , a sada je nabavio i oktokopter, vrši mjerenja zagađenja u Sarajevu, vertikalno i horizontalno.

Nedavno je i jedan student  radio numeričke simulacije kretanja magle u Sarajevu.

Vertikalno mjerenje parametara atmosfere (temperatura, vlaga, pritisak) i zagađenja (5 različitih polutanata i pm čestice) u Sarajevu, sa dr A. Mašićem.

Kolega Mašić, takođe, razvija cloud sistem na kojem se interaktivno mogu vidjeti rezultati mjerenja polutanata i atmosferskih parametara u Sarajevu. Trenutno je u fazi izrade pojedinačnih mjernih sistema i postavljanja na različite lokacije. U Sarajevu postoji i jedna slična civilna inicijativa gdje ljudi postavljaju na balkone razne senzore, ali treba imati na umu da nijedno mjerenje nije valjano ako ne znate tačnost mjerne opreme i ako je niste kalibrirali.

adnan.jpg

Cloud sistem na kojem se interaktivno mogu vidjeti rezultati mjerenja polutanata i atmosferskih parametara u Sarajevu (copyright: Adnan Mašić)

Kao što je to na Tv Sa iznio Vedran Zubić, profesor geografije u Gimnaziji Dobrinja, Sarajevska kotlina zimi “ugošćava” prizemne oblake – maglu. Zrak se pokreće horizontalnim vjetrom i vertikalnim kretanjem (hladni zrak pada, topli zrak se diže) i kada nema prozračnosti da se rastjeraju čestice, magla ostaje u kotlini. Poznato je i da vjetar sa sjevera (sibirski anticklon) dodatno „nabija“ taj zrak u našu kotlinu.

Oblaci su čestice vodene pare u vazduhu koja se kondenzuje . Kad imamo i aeropolutante, dobijemo zagađeni oblak (višak sumpor dioksida, višak azotne kiseline – zagađuje posebno pedosferu i hidrosferu, višak karbon monoksida, itd) – nastaje karakteristični sarajevski smog, uz smanjenu vidljivost.

Od ljudskih faktora tu su: dim iz dimnjaka – posebno u rubnim dijelovima grada, nepotpuno sagorijevanje pri kojem polutanti odlaze u atmosferu, višak automobila (5x više nego prije rata) – ceste su pravljene za 30 000 auta, a sad ih ima preko 150 000 (u gradu sa oko 400 000 stanovnika; da ne ulazimo u kvalitet automobila, godine starosti, vrste motora, izduvne sisteme i sl. ), visokogradnja – ne smijemo ometati prozračnost oko Miljacke – tako se smanjuje rastjeravanje zraka). Npr. sada se rade nove zgrade na Otoci koja je ionako prezagađena i na taj način dodatno ometaju tok vazduha oko Miljacke i eventualno rastjerivanje magle i polutanata ( Ljudi u Londonu su tužili firmu koja im je napravila dvije zgrade koje remete prozračnost i dobili su veliku odštetu).

Gdje je rješenje? Trebamo debatirati svi, nauka mora odgovoriti, uz javne rasprave.

Kratkoročna rješenja su: par-nepar sistem vožnje automobila, kontrola motora automobila (euro motori), kontrola goriva (dosta sumpora ima), povećati cijenu registracije, prepisati neke stvari iz EU (kad se ujutru shvati da ima višak pm čestica – javni saobraćaj treba biti besplatan – jer se tako smanji udio osobnih vozila), subvencionirati eko goriva, itd.

Srednjeročno i dugoročna rješenja: kontrola zagrijavanja nižih dijelova (može se koristiti i npr. geotermalna voda – npr. Ilidža), masovniji prelezak na eko goriva (posebno na padinskim dijelovima), solarni paneli, koristiti vlastite kapacitete (imamo el. energije na izvoz, a uvozimo plin), kontrola urbane gradnje (povećavanjem gradnje sve je više zagađenosti) – ka zapadu se više gradi i sve više magle sada ima prema čaršiji (što je za starije ljude nevjerovatno), ne smije se graditi vještački meandar riječnog toka (ujezerena voda se ponasa drugačije od protočne sa aspekta isparavanja – formiraće nešto kao vještačku maglu), i drugi.

Posljedice na zdravlje su velike i teške. Imamo dosta plućnih oboljenja (najviše na Ilidži), opasno je za djecu (djeci se pluća razvijaju do 13 godine), javljaju se alergije, pneumo-kardio vaskularne bolesti, itd.

Mi dišemo i na kožu (sekundarni respiratorni organ), osim preko primarnih respiratornih organa. Možda više unosimo kroz kožu i preko tjemena nego preko usta (maskama ne postižemo mnogo). Teško se zaštiti od sekundarnih bolesti (pm10 će sekundarno vjerovatno izazvati gora oboljenja čovjeka nego što je kratkotrajni kašalj).

Kolega Zubić, takođe, navodi: “Što se tiče zabrana par-nepar koja se često spominje kod nas, to je estetska i zadnja mjera. Ona služi rasterećenju i brzoj saobraćajnoj fluktuaciji. Stvarne mjere, makar iz urbanog cestovnog prometa, su:

1. Subvencija ljudima koji uvoze Euro 5 i 6 motore.

2. Ukidanje silnih posrednika kod uvoza plina.

3. Zabrana uvoza automobile starijih od 7 godina.

4. Sklanjanje automobila sa 1 i 2 motorom.

5. Jača kontrola goriva na pumpama.

6. Određivanje cijene registracije u odnosu na broj članova domaćinstva. Ne može na prvo i treće auto biti ista registracija.

7. Pomjeranje zakonskog nivoa polaganja vozačkog ispita.

8. Kontrola saobraćaja i vremena kretanja dostavnih vozila i kamiona.

9. Uvođenje bržeg kružnog prometa i zabrana vožnje u određenim djelovima (npr. penetracije na Bascarsiji ili uvesti komplet jednosmjernu na Dobrinji).

10. Rasterećenje saobraćaja većim ulaganjem u GRAS. Ali realan i održiv GRAS… itd. Realno govoreći, savjeti par-nepar, “nemojte napolju hodati”, “kupite maske”, “molite za ciklon” itd. nisu nikakve mjere nego pokušaj prikaza da se nešto radi…Savjetuje se ljudima idu iznad 700-800m – granice zagađenosti, a vrlo malo se radi na ovom problemu.”

Martin Tais, specijalista za kvalitet zraka i klimatske promjene, tvrdi slijedeće: “Zrak kao ograničavajući faktor razvoja Grada Sarajeva zbog prirodnih i orografskih uslova je bitan ograničavajući faktor. Posebno se to odnosi na hladniji period godine, kada zbog pojave temperaturnih inverzija i slabe cirkulacije zraka dolazi do kumuliranja zagađujućih materija u ograničenom sloju atmosfere iznad grada. Naime, istraživanja su pokazala da granica inverznog sloja, koja se u najvećem broju slučajeva podiže do visine 300 metara iznad baze kotline (do 850 metara nadmorske visine), predstavlja barijeru i granicu iznad koje se ne transportuju zagađujuće materije. Kada stabilne vremenske situacije potraju više dana dolazi do kumuliranja zagađujućih materija u atmosferi grada i pojave epizoda visokih koncentracija. U ovakvim vremenskim situacijama nema skoro nikakvih generalnih vazdušnih strujanja u prizemnom sloju atmosfere – ispod inverzne granice. Naravno postoje lokalni vjetrovi koji premještaju zagađeni zrak od istoka prema zapadu – u noćnim satima i zapada prema istoku u dnevnim satima, ali sve naravno ostaje u sarajevskoj kotlini ispod granice temperaturne inverzije. Sva rješenja poboljšanja se svode na smanjenje emisije zagađujućih materija u zrak. Kako to uraditi je pitanje koje se mora rješavati dugoročnim i kratkoročnim mjerama. Ove godine je završen i Kantonalni plan zaštite okoliša za KS. Vodio sam grupu za zaštitu zraka, zajedno za saradnicima iz te oblasti. Uradili smo dosta i predložili niz mjera kako upravljati kvalitetom zraka u kratkoročnom i dugoročnom periodu. Sada je plan predat i o njemu će odlučivati Vlada Kantona Sarajevo, kao i Skupština KS. Po meni jedna od najvažnijih mjera za smanjenje emisija je mjera postepenog izbacivanja loženja čvrstih goriva, posebno uglja, u kotlinskom dijelu KS. Ova mjera je podržana i na raspravama naučnih i stručnih radnika, kao i mnogih nevladinih organizacija. BiH troši skoro pet puta više energije po jedinici društvenog proizvoda nego države Evropske unije, a dva i po puta više od svjetskog prosjeka. Istovremeno, ukupna potrošnja energije po stanovniku u našoj zemlji je manja od svjetskog i evropskog prosjeka. Ovo znači da smo sa jedne strane vrlo siromašni, sa niskim standardom i slabo razvijenom privredom, a sa druge strane vrlo rastrošni kada je u pitanju korištenje energije. Utopljavanjem zgrada i povećanjem energetske efikasnosti u industrijskim pogonima može se smanjti potrošnja energije i preko 40%, a samim tim se smanjuje i emisija zagađujućih materija u zrak, te bitno poboljšava kvalitet zraka. Važno je istaći da se energetska efikasnost ne smije posmatrati kao štednja energije. Riječ štednja podrazumijeva određena odricanja dok energetska efikasnost nikako ne znači narušavanje uslova rada i življenja. Predložene su i mnoge mjere u energetici, saobraćaju i edukaciji stanovništva, kao i odgovornih u institucijama vlasti. Naravno rješenja se ne mogu provesti preko noći i trebat će ova Vlada KS donijeti plan dugoročnih i kvalitetnih mjera, koje će se provoditi više godina. Svake godine se mora praviti i kontrolisati izvještaj o realizaciji mjera. Ozbiljne i svrsihodne mjere će mnogo koštati, ali ako mislimo živjeti u ovom gradu se moraju planirati i realizovati, jer zdravlje ljudi je najvažnije i sigurno više dugoročno košta. Ova zima još nije počela, ali se već osjećaju efekti povećanog loženja i emisija u zrak. Naravno ovo je tek početak i sigurno dolaze dani sa većim pogoršanjem kvaliteta zraka sa sitnim česticama (PM10) , kao i sa sumpordioksidom (SO2). Posljedice klimatskih promjena, izgleda da će u ovom i do sredine narednog mjeseca, imati pozitivne efekte na kvalitet zraka i u Sarajevu. Analizirajući prognostičke rezultate za navedeni period dolaziće do češćih promjena vazdušnih masa i neće biti uslova za dugotrajne stabilne situacije, a samim tim ni do nekih ekstremnih koncentracija u atmosferi sarajevske kotline. Neće biti ni velikih minusa temperature i samim tim ni pojava intenzivnih i dugotrajnih inverzija. Naravno prognoze za zimu još nisu aktuelne i sigurno će kvalitet zraka biti bez nekih razlika u odnosu na prethodne godine, odnosno zagađen. Moramo imati u vidu da je i London šezdesetih godina imao velikih problema sa smogom – zagađenim zrakom i rješio ga. Kako ga je rješio? Tako što je zabranio loženje uglja.”

Kolega Anes Podić (Eko Akcija) tvrdi: “U ovom trenutku ne postoji ni približno tačna dijagnoza koliko koji tip izvora učestvuje u ukupnom zagađenju. Takve procjene ćemo imati nakon što dobijemo rezultate tzv. “source apportionment” koju će raditi švedska agencija za zaštitu okoliša. Zabranom uglja npr., od države pomognutom zamjenom peći na drva i upotrebom pravilno osušenog drveta u njima (uz obaveznu kontrolisanu cijenu ogrjevnog drveta – drvo iz naših šuma, moraju dostavljati isključivo kompanije u društvenom vlasništvu) emisije iz kućnih ložišta na čvrsta goriva bi se mogle smanjiti i do 15 puta! Sredinom sedamdesetih, prije više od četrdeset godina, imali smo standarde kvaliteta zraka strožije nego Švedska. Sada, našim vlastima pluća građana Sarajeva vrijede pet puta manje nego pluća građana Pariza – tolika je razlika između praga uzbune za zagađenje lebdećim česticama u Sarajevu u odnosu na Pariz, dok su im pluća građana Tuzle, Zenice, Lukavca i mnogih drugih mjesta, praktično bezvrijedna – u tim mjestima uopće nema praga uzbune za zagađenje lebdećim česticama.”

Novinar Almir Panjeta, pomalo u šali, kaže: “Mjera par-nepar u ovolikom zagađenju jednako je efikasna k’o i kad bi lavorom iscrpavali vodu s Titanica… Ali valjda je najefektnija za ‘prodati maglu’ i da se pokaže kako se nešto radi, jer valja smisliti neku strategiju, osmisliti konkretne mjere, naći načine za subvencioniranje plina, smanjenje gubitaka na lošoj izolaciji, lošim stolarijama… Mi na sve to još imamo posebne namete na plinska vozila… Ako nedjeljom imamo bar upola manje auta na cestama u gradu, kako to da je npr. u nedjelju u 14h zabilježen veći nivo zagađenosti nego u ponedjeljak kad su svi krenuli na posao? Ima li to možda veze i s tim da je u nedjelju u 14h više ljudi bilo u kuci i grijalo se ‘zdrvima’ i ‘šćumurom’?”

Kolega Rijad Tikveša (Ekotim): “Zagađenje u Sarajevu je vjerovatno pola-pola, loženje-auta. Kako smo imali veće zagađenje u nedelju, a nismo u ponedeljak? Pa jednostavno, drugačije atmosferske prilike, temperaturne inverzije, koje se ne mogu isključiti kada se govori o zagađenju. Onog trenutka kad se zaustavi vertikalno strujanje zraka, počinje problem. Od tada sve što se emituje, zadržava se u prizemnom sloju. I kad se istaloži nešto od toga tokom noći, ujutro automobili podignu to što je palo na ulice, poput miješanja šećera u čaju, tako da automobili imaju značajan uticaj. Suština problema je što mi emitujemo sve i svašta, iz automobila, privatnih objekata, i nemamo pojma čime smo sve zagađeni i otrovani.”

Što se tiče djece i škole u vrijeme velikog smoga, evo nekih prijedloga (V. Zubić):

1. Smanji se ljetnji, a produži zimski raspust. Isti traje od cca 10 decembra do 20 januara. U tom periodu je cca 30 maglovitih dana i najveći anticiklon.
2. U periodu početka zimskog raspusta (prva sedmica) sprovede se terenska nastava za djecu na planine. Tu se radi orijentacija, planinarenje, skijanje, kartografija, aktualna historija, sađenje drveća i sl.
3. Produži se nastava do kraja juna. Može i počinjati 20 augusta, bez problema.
4. U periodu nuspojava primjenjivati online sedmicu.
5. Nastavu u zimskom periodu, zbog grijanja i dnevne konvekcije, održavati od 10-17 sati.
6. Onemogućiti upis učenika u daleke srodne škole. Npr. Dobrinjac ide na Drveniju u Prvu, a dijete s Bistrika na Dobrinju.
7. Obavezno besplatan prevoz u periodu 200+ indeksa kvalitete zraka.
8. Kontrola dječije prehrane u periodima brze promjene vremena i navedenih nuspojava.
9. Djecu nižih razreda (učiteljica) osloboditi nastave.
10. Zabraniti izlazak iz okvira škole u periodu odmora.”

Mufid Garibija, arhitekt, na ovo sve kaže: “U vrijeme Jugoslavije kada je Sarajevo industrijski raslo, ’60-ih i ’70-ih godina, sve do Olimpijskih igara, bio je veliki problem s ugljem. Danas govore da se ugalj puno koristi, što vjerovatno nije tačno. Danas ko loži, loži drva koja mnogo manje zagađuju nego ćumur. Sarajevo ima jedan vjetar koji raspuhuje grad, koji se širi i ide prema Igmanu s Romanije. Drugi vjetar je košava, odnosno ozrenski vjetar. To provjetravanje je funkcionisalo do poslije rata. Sjetimo se, u ratu nije bilo smoga niti problema jer je vjetar prolazio. Taj vjetar je skoro ‘ugašen’ kada je 1960. građena Grbavica. Ona je jednim dijelom zaustavila tzv. vjetar bakijaš (vječiti vjetar). Sarajevo danas nema industriju, nema dimnjaka, a većina stanovništva se grije na plin. Iako danas ima više automobila, treba napomenuti da je sistem vožnje automobila ‘par-nepar’ prije rata bio zbog nestašice nafte, a ne zbog zagađenja zraka. Sistem je kriv što nije vodio računa znajući da Sarajevo ima problem sa zrakom, pored vode i ostalog. Sistem je znao da Sarajevo može imati problem zagađenja jer je ovo kotlina. Sada imamo zatečeno stanje, a zgrade se ne mogu rušiti. Ovo što imamo može se rješavati, ali treba prvo zaustaviti gradnju objekata s lijeve i desne strane Miljacke. Moramo to zaustaviti. Kada je pripremana Olimpijada bilo je potrebno podići olimpijsko naselje. Oni su izabrali Dobrinju. Zašto? Mogli su to uraditi na Otoci, jer je bilo najatraktivnije, ali nisu željeli jer su vidjeli da na Otoci treba zaustaviti gradnju, znali su da će biti problem i pobjegli su od toga. Potrebne su drastične mjere da se spasi Sarajevo, jer to je grad gdje veliki broj ljudi obolijeva od plućnih bolesti i to nije slučajno. Trebamo spašavati budućnost, planove praviti godinama unaprijed, a ne sada.”

Možda bi jedno od rješenja moglo biti i neki malo veći ventilatori na pravcu I-Z. Nekad davno sam čuo tu ideju i ostala mi je urezana u sjećanju. Toliko je luda da bi mogla upaliti, pogotovo što su zgrade zapriječile cirkulaciju uz Miljacku. Npr. na gornjem video snimku time-lapsa magle u Sarajevu koje smo radili se vidi da je magla dosta pokretljiva (najviše u pravcu I-Z). Zamislite šta bi bilo da imamo konstanto neki blaži vjetar u tom pravcu tokom novembra, decembra i januara kad su magle najgore?! Struje imamo i za izvoza tako da napajanje vjerovatno ne bi bio problem. Možda postaviti niz ventilatora u samom gradu, kao što se radi u tunelima. Bilo bi zanimljivo ozbiljno istražiti ovakvu mogućnost i njenu efikasnost, koliko god zvučala neobična (i možda teška za implementirati).

solution-for-fog.jpg

Kolega novinar Edis Jašarević navodi: “U Londonu je 1952. kao posljedica zagađenja, prema nekim procjenama umrlo i preko 10 000 ljudi. Ugalj užasne kvalitete se koristio tokom hladne zime, jer se kvalitetniji izvozio.  Posljedicu su bile razarajuće. Hiljade mrtvih i stotine hiljada sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Oni 1956. donose pravnu regulativu i zabrane ugalj. Donesu niz mjera kao bi spriječili da im se ponovi situacija iz 1952. Više od 60 godina kasnije mi se suočavamo u Sarajevu sa istim problemom. Zapravo, djelimično se pocelo rješavati prije 40 godina zbog istog ovog zagađenja i djelomično se uspjelo sa uvođenjem plina i drugim mjerama. Međutim, od 1992. do danas, uradili smo ništa da spriječimo da nam zrak bude otrovan. To što su ovakve magle i smog bile i prije rata nije dokaz današnjeg pretjerivanja sa informacijama nego je dokaz naše gluposti da skoro 50 godina ne možemo riješiti problem koji su u Londonu riješili prije više od 60 godina jednim zakonskim aktom.”

Na to Vedran Zubić dodaje: “Par godina prije Londona desila se slična stvar u Pensilvaniji. Procentualno veći mortalitet u odnosu na broj stanovnika. Tamo je cink, kao korozivan element, napravio problem u plućima ljudi. Kod nas je SO2, kao i u Londonu. Veliki su problem naše “favele” – rubni dijelovi grada sa stanovništvom slabije materijalne situacije!” Naravno, neće niko na vlasti da radi nepopularne poteze i izgubi glasače. Vjerovatno 60% ljudi živi u favelama i koriste najgori mogući ugalj.

U međuvremenu vlast, koliko sam upratio, vrlo malo radi na rješavaju ovog problema. Najveći domet dosad im je mjerenje zagađenja, a nakon 20 godina, složit ćemo se, to je apsolutno neprihvatljivo.

Univerzitetski profesor Almir Badnjević tvrdi kako bi za tri mjeseca investiranja u pet sistema Weather Generatora Sarajevo riješilo višedecenijski problem. On tvrdi: “Tokom prethodnih 15 godina Magnetic Technologies LLC, pod naučnim vodstvom profesora Yurija Tkatchenka, baziran u UAE je razvijao i usavršavao tehnologiju koja je originalno razvijena u SSSR-u tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.
Profesor je premjestio svoj naučni tim u Dubai te udružio snage sa šeikom JunaidKhooryjem, kreirajući trenutno postojeći LLC. Raspon tehnologije koju je ova kompanija nastavila razvijati je u skladu sa sveobuhvatnom aplikacijom u više od 50 sektora industrije i društva. Utjecaj na lokalne procese u atmosferi je ključna inicijativa koja se pored prevencije magle bazira na smanjenje onečišćenja zraka u gradovima, redukciju vlažnosti, zaštitu od pješčanih oluja i povećavanje količine padavina.

Clipboard01

Badnjević dalje kaže: “Zagađenje zraka i magla formiraju smog, najgori mogući oblik smanjenja vidljivosti i najopasniju kombinaciju po zdravlje građana. Uz ovaj sistem aerodromi mogu biti zaštićeni od magle, a grad od ekstremnog zagađenja zraka. Na području Sarajeva instaliralo bi se pet stanica za razbijanje zagađenja i magle, a od njih jedna kod Aerodroma Sarajevo. Pražnjenje elektroda iz generatora iona dovodi do ionizacije zraka iznad generatora. Pod utjecajem električnog polja ionizirani zrak se podiže, a iz horizontalne zračne mase osigurava se konstantan protok zraka u generator koji se također podiže kao nabijeni ionizirani zrak. Molekula vode je ustvari električni dipol, stoga visoka koncentracija električnih naboja u zraku nekoliko puta povećava vjerovatnoću kondenzacije vlage. Latentna toplina se oslobađa kondenzacijom, ionizirani zrak se zagrijava, stoga se poboljšava njegovo vertikalno kretanje. Svaka molekula vode formirana je oko čestice, stoga se onečišćenje zraka zapravo nalazi unutar molekule vode formirajući vlagu u zraku. Neke molekule “teže” od normalnih javljaju se u obliku zagađenja. Molekule kao dipoli nabijaju se pomoću ionskog generatora, koji kada su nabijeni i ispumpani u visinu unutar električnog vjetra, smjesta se horizontalno privlače na površinu ili padaju iz zraka zbog sila gravitacije, noseći sa sobom ‘teže’ čestice zagađenja. neki “lakši” zagađivači unutar nabijenih molekula nastavljaju kretanje prema donjoj stratosferi, probijajući se kroz inverzni sloj, gdje prirodne zračne struje visokog nivoa nose i prirodno raspršuju molekule zagađivača. Na taj način ionski generator omogućuje vertikalno “prozračivanje” površinskog sloja donje atmosfere. Ionski generatori probijaju naslage nastale zbog inverzije i tako formiraju efekt konvekcije, recimo “formiraju odžak” koji dobrim dijelom odvodi smog u vise slojeve. Ovakav sistem riješio bi vjerovatno najveći problem glavnog grada, a sve zahtijeva investiciju od otprilike dva miliona dolara po jednoj stanici, znači deset miliona ukupno.

Clipboard01

Pročišćivači zraka

Postoji nekoliko stvari koje možete uraditi u svom domu dok se situacija ne popravi. Tu su, prije svega, kućni zračni pročišćivači. Oni su relativno skupi a dizajn im je sličan: filter + ventilator. Dodavanjem elektronike uređaji postaju skuplji. Neki od njih (2018. godina) možete pronaći OVDJE. Jedan od jeftinijih koji se spominje kao dobar je i Xiaomi 2S.

Ja sam, recimo uzeo ROWENTA INTENSE PURE AIR 4010 čistač zraka i čini se kao veoma dobra stvar.

Možete ih i sami napraviti koristeći ventilator (bilo koji) i neki od boljih filtera (što veći MERV broj, npr. MERV 13). Mislim da ovo nije loša solucija za ljude koji su vještiji sa alatom jer je jeftinije a znaš koji filter si ugradio. Naime, u većini komercijalnih aparata ne zna se koji filter tačno se koristi.

Što se tiče izlazaka napolje za vrijeme velikog zagađenja, poželjno je imati neku masku, npr. Cambridge masku, ili neke kineske varijante koje su jeftinije iako nas to neće puno zaštiti jer zagađenje primamo i preko kože i kose.

Ovdje imate još nekih savjeta kako se zaštititi. A Ovdje imate još savjeta oko izbora maski.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s