Recenzija knjige “Naš svemir”

23157137_10214790607578079_8524093112966072527_o

Nedavno objavljena knjiga Alana Ćatovića “NAŠ SVEMIR” pobudila je među domaćom čitalačkom publikom veliki interes posebno onu koja voli naučnu literaturu i publicistiku.
Odavno nisam pročitao neku knjigu tako reći u „jednom dahu“ za jedno kratko vrijeme kao što je NAŠ SVEMIR koja mi je dobrodošla da ove hladne novembarske dane provedem u svom domu.
Čitajući ovu knjigu obnovio sam i nadopunio svoje skromno poznavanje na ovu temu i prisjetio se mojih prvih saznanja o svemiru koja počinju davno još u vrijeme kada sam kao mladi izviđač bio na ljetnom taborovanju gdje smo uz ostale izviđačke vještine izučavali orijentaciju pomoću zvijezda. Tada smo na večernjem nebu tražili zvijezdu Sjevernjaču i asterizme Mala i Velika kola, Mali i Veliki medvjed važne orijentire za kretanje noću.
Jedna od priča iz knjiga Jules Verne-a dodatno je rasplamsala moju dječiju maštu u kojoj je ovaj francuski pisac i pionir znanstvene fantastike opisao putovanje na Mjesec.
Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća uslijedila su prva istraživanja i putovanja čovjeka u svemir a neka od njih je tadašnja državna televizija JRT u “sitne sate” direktno prenosila uz stručni komentar Ing. Milivoja Jugina. U to vrijeme astronauti Jurij Gagarin i Neil Armstrong bili su glavni junaci kojima sam se divio. Znanstveno-fantastični film iz 1968. godine „Odiseja 2001.“ kojeg je producirao i režirao Stanley Kubrick gledao sam više puta, uvijek s novim ushićenjem.
Kasnije sam, za vrijeme odsluženja vojnog roka, na noćnoj straži da mi vrijeme brže prođe gledao u nebo i tražio meni poznate zvijezde. Najbliže sam se zvijezdama približio za vrijeme trajanja ekspedicije „Mera Peak 2009“ kada sam imao privilegiju da svaku večer uživam u pogledu na nebo iznad magičnih Himalaja ispunjeno milionima svjetlucajućih zvijezda. 
Ovaj jedinstveni spektakl bio je nagrada „samo za moje oči“ s obzirom da dolazim iz velikog grada iznad kojeg je nebo noću prilično razočaravajuće i na kojem se ne vide tako jasno zvijezde zbog svjetala ulične rasvjete, izloga, reklama, stanova, kuća… 
Prije nešto više od sto godina dok nije bilo električne rasvjete ljudi su mogli uživati u pogledu na večernje nebo posuto zvijezdama. U Sarajevu za vrijeme osmanske vladavine imućniji ljudi su gradili posebne prostorije na svojim kućama, tzv. kamerije ili kamarije (ar. qamär, mjesec) – verande bez stakala sa mušebcima da mogu svaku večer gledati Mjesec i zvijezde.
Možda je i planinarenje kojim se bavim cijeli svoj život podsvjesno povezano sa svemirom, želja da se popnem na neki visoki vrh i time dotaknem nebo sigurno nije slučajna.
Nakon mojih sjećanja vratimo se knjizi “NAŠ SVEMIR” iz koje, kako i sam autor kaže, možemo saznati mnoge zapanjujuće činjenice o svemiru u kojem živimo.
U knjizi “NAŠ SVEMIR” ćete naći odgovore na mnoga pitanja koja sebi možda niste nikada postavili: zašto vidimo samo uski dio elektromagnetnog spektra, da li Zemlja može postati crna rupa, zašto je trava zelena, šta je to sjena, da li biste preživjeli skok sa najveće litice u solarnom sistemu, kako nastaju trake na Jupiteru, da li je moguć život na Jupiteru, koliko treba fotonima iz centra Sunca da dođu do Zemlje, zašto se planete kreću eliptičnim putanjama, šta se nalazi u centru naše galaksije, koliko je udaljena nama najbliža galaksija, kada bi vanzemaljci dolazili u naš dio svemira gdje bi otišli, koja je boja najćešća u svemiru, kao i mnoga druga pitanja.
Svemir je čudan, čudniji nego što često možemo i zamisliti. Nijedna bajka koju je ispričao čovjek ne može ni približno dočarati svemirska prostranstva, procese u njemu, veličine i vremenske skale.
Knjiga “NAŠ SVEMIR” odvešće vas na nezaboravno i jedinstveno putovanje u kojem ćete upoznati neke od najskrivenijih tajni svemira. Nakon toga, više ništa neće biti isto. U knjizi je spomenuto sve što treba znati o svemiru i dati detaljni odgovore na postavljena pitanja, prihvatljivi kako naučnim radnicima tako i običnim ljudima. Ovu knjigu neizostavno trebate pročitati i imati na polici vaše kućne biblioteke.
Čovjek ne mora biti astrofizičar da bi shvatio koliko su Zemlja, Sunčev sistem pa čak i Mliječni put zanemarivo maleni u odnosu na svemir. Ipak mislim da stručne tekstove o svemiru trebaju pisati samo stručni ljudi a jedan od njih je Alan Ćatović, autor knjige “NAŠ SVEMIR” kojeg sam upoznao jedne večeri kada je sa sobom donio dva teleskopa i postavio na platou kod Mercator shopping centra na Dobrinji i time omogućio djeci i odraslima da posmatraju udaljena nebeska tijela u svemiru uz njegov stručni komentar. Kasnije sam pristupio njegovoj „Astronomskoj grupi Sarajevo“ na Facebook-u (trenutno oko 900 članova) koju je osnovao i gdje je jedan od najaktivnijih članova.
Alan Ćatović, rođen je u Sarajevu (1979. godine). Srednju šklolu završio je 1998., u Sarajevu, a diplomirao 2003. godine na mašinskom fakultetu u Sarajevu. Magistar je tehničkih nauka od 2007. godine. Doktorant tehničkih nauka na mašinskom fakultetu u Sarajevu. U slobodno vrijeme bavi se amaterskom astronomijom i astrofotografijom.

Recenzija: Braco Babić

17909303-Set-of-dividers-ornamental-rule-lines-Stock-Vector-ornaments-fancy

Biografija recenzenta

 Clipboard01

Braco Babić, Sarajevo (1952.god.), kartograf, nadzornik parkova prirode, planinarski – turistički vodič, član planinarske organizacije od 1970.god. Kao aktivan planinar obišao je i popeo mnoge vrhove Balkana, Evrope, Afrike i Azije. U protekle tri decenije bavio se društvenim radom: sekretar PSD PTT ”Prijatelj prirode” Sarajevo (1988-1992.god.) i Kluba ljubitelja prirode i avantura ”Yetti” Sarajevo (1998-2004.god.), predsjednik komisije vodiča Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine (2005-2006.god.) i Planinarskog saveza Kantona Sarajevo (2007-2008.god.), Predsjednik Komisije za planinarske puteve Planinarskog saveza Federacije BiH od 2015 god.

Od drugih aktivnosti u planinarstvu predvodio je i učestvovao u mnogim akcijama markiranja planinarskih puteva i transverzala u bosanskohercegovačkim planinama, vodio društvene izlete na vrhove iznad 2000 metra nadmorske visine u ljetnim i zimskim uslovima. Trenutno se bavi vođenjem domaćih i stranih planinara, turista i ljubitelja prirode po planinama Bosne i Hercegovine i regije.

Za doprinos na razvoju planinarstva dobio je Počasno priznanje ”Zlatna značka” najviše priznanje koje dodjeljuje Planinarski savez Bosne i Hercegovine (2009.god.).

Kada nije u planini svoje slobodno vrijeme posvetio je pisanju knjiga, vodiča, reportaža i članaka iz oblasti planinarske literature i publicistike. Do sada je kao autor, koautor, glavni i odgovorni urednik, stručni saradnik i kosultant učestvovao u realizaciji većeg broja značajnih projekata na promovisanju planinarstva i planina Bosne i Hercegovine.

  • Planinarsko-turistički vodič po planinama oko Sarajeva, koautor, bosansko i englesko izdanje, izdavač: Fondacija ”BITR-a” Sarajevo (2006.god.);
  • Uzeir Beširović Bešo, Bosanskohercegovačke planine 1958-1988, monografija, koautor, izdavač: PD ”Treskavica” Sarajevo (2009.god.);
  • Prenj, Čvrsnica, Maglić, Zelengora, autor, serija reportaža o Bosanskohercegovačkim planinama za Magazin ”F info”, izdavač: FENA-Federalna novinska agencija (2008-2009.god.);
  • Bosanskohercegovački planinari i alpinisti u svjetskim velegorjima, hronika, autor, izdanje povodom jubileja ”80 godina Bh alpinizma” (1979-2009.god.), izdavač: Planinarski savez Bosne i Hercegovine (2009.god.);
  • Moj put, dnevnički zapisi, autor Lala Mulalić, glavni urednik, izdavač: Planinarski savez Bosne i Hercegovine (2010.god.);
  • Planinarstvo, udžbenik, autor Elvir Kazazović i Alan Čaplar, stručni saradnik, izdavač: FASTO-Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Sarajevo (2010.god.);
  • Planinarski kutak, dnevni list Oslobođenje, saradnik rubrike (1980-2014.god.);
  • Zone-2000.net stručni saradnik i autor reportaža (2007-2014.god.);
  • Planinarski put ”Dr Jovo Elčić” Treskavica-Lelija-Zelengora, vodič i dnevnik, autor, Izdavač: PSD ”Treskavica” Trnovo (2014.god.).
  • Prenj, Planinarsko-turistička karta 1:40000, recezent, Izdavač: KPZ ”Planet” Sarajevo (2014.god.).
  • Na visovima Prenja, dnevnički zapisi, autor Kenan Husremović, glavni urednik (2015.god.).

Završene planinarske škole, tečaji i zvanja:

  • Nadzornik parka prirode, EU ”Project 127” – Turistička zajednica Općina Centar Sarajevo (2000.god.);
  • Planinarski i turistički vodič, EU ”Project 127” – Turistička zajednica Općina Centar Sarajevo (2000.god.);
  • SŠA tečaj Planinarski savez BiH, Sarajevska škola alpinizma (1990.god.);
  • GSS tečaj Planinarski savez BiH, Zimski i ljetni (2000.god.);
  • Član GSS stanice Sarajevo od 2000.god.;
  • Planinarski vodič PS FBiH, certifikat po standardima UIIA (2011.god.);
  • Instruktor markacist, Planinarski savez FBiH (2015.god.).

Aktivnosti u planini:

  • Usponi na vrhove u planinama ex-Jugoslavije, Balkana, Evrope, Azije i Afrike od kojih su značajni:
    – Albanija, Prokletije, vrh Maja e Jezerces 2694 mnv, pristup sjevernim grebenom, prvi bh uspon (2004.god.);
    – Turska, Ararat, vrh Agri Dagi 5165 mnv, pristup sjeverozapadnim grebenom, prvi bh uspon (2009.god.);
    – Maroko, Veliki Atlas, vrh Jabel Toubkal 4167 mnv, pristup iz Imlila (2011.god.).
    – Nepal, Himalaji, vrh Mera Peak 6654 mnv, pristup sjevernim grebenom, prvi bh uspon (2009.god.);
    – Nepal, Himalaji, vrh Island Peak 6189 mnv, pristup zapadnim grebenom (2013.god.);
    – Nepal, Himalaji, vrh Nangkar Tshang 5100 mnv, pristup iz Dingboche (2013.god.);
    – Nepal, Himalaji, vrh Chhukhung Ri 5550 mnv, pristup iz Chhukhunga (2013.god.).
  • Organizovao i vodio planinarske pohode i društvene izlete u zimskim i ljetnim uslovima na vrhove preko 2000 mnv;
  • Obišao Republičku planinarsku transferzalu ”Po planinama BiH” i druge u BiH i ex- Jugoslavije, nosilac Počasne značke ”Planinar-Transferzalac” (1990.god.);
  • Vodio i učestvovao u markiranju planinarskih puteva i staza u planinama BiH, od kojih su značajni: Projekat obilježavanja planinarskih puteva na planini Visočici, PD ”Treskavica” Sarajevo (2001.god.); Projekat obilježavanja Planinarskog puta ”Dr Jovo Elčić” na planinama Treskavica, Lelija i Zelengora, PSD ”Treskavica” Trnovo (2013.god.).
  • Projekat obilježavanja Pješačke staze br. 1, Sarajevo „Inat kuća“ – vrh Trebevića 1629 m/nv, Uprava Grada Sarajeva i PS BiH, (2017.god.).

Društveni rad:

  • Sekretar PSD PTT ”Prijatelj prirode”, Sarajevo, (1988-1992.god.);
  • Član predsjedništva Gradskog planinarskog saveza Sarajevo, (1990-1992.god.);
  • Sekretar i jedan od osnivača Kluba ljubitelja prirode ”Yeti”, Sarajevo u kojem je ponikao veliki broj danas afirmisanih bh planinara i alpinista, (1998-2004.god.);
  • Predsjednik komisije za vodiče Planinarskog saveza BiH (2005-2006.god.);
  • Predsjednik komisije za vodiče Planinarskog saveza Kantona Sarajevo (2007-2008.god.);
  • Podpredsjednik upravnog odbora PSD ”Lisin” Sarajevo (2007-2008.god.);
  • Predsjednik Komisije za planinarske puteve FBiH (2015.god.).

Društvene nagrade i priznanja:

  • Počasno priznanje ”Zlatna značka” Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine, povodom proslave jubileja 80 godina alpinizma u BiH (2009.god.);
  • Povelja Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine, povodom proslave jubileja 40 godina od osnivanja i rada Gorske službe spasavanja Stanice Sarajevo (2004.god.);
  • Počasno priznanje ”Bronzana značka” Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine, povodom 35 godina osnivanja i rada PSD PTT „Prijatelj prirode“ Sarajevo (1988.god).
Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s