Astro party 25 i snimanje Venere

Mini astro party, otvaranje sezone 2017. Očekujemo da će ova sezona biti spektakularna, i što se tiče astrofotografije, a i vizuelnog osmatranja nebeskih objekata.

2

Osim posmatranja Orion magline, zvijezda, Venere i Marsa, te snimanja Venere prvi put sa 8″ SCT (samo kamera i teleskop bez ikakvih optičkih dodataka), ovaj put vršili smo i provjeru instrumenata i postolja, kao i testiranje nove katadiopterske cijevi Celestron 8″ SCT f/10.

4
Lijepo druženje, a sa nama je bila i Džanova mačka koja je dosta vremena provela u ugodnom i toplom spužvastom ležištu SCT teleskopa.

3

1

Zaključili smo da ćemo morati napraviti zaštitu od vlage za SCT (može i fleksibilna, ili neki polistirenski termo-izolacioni materijal) koji vrlo brzo zarosi ili uzeti grijače, kao i torbu za lakši transport SCT teleskopa.

Za mod 1100D Canon trebamo poručiti clip-on anti-polution CCD filter za Canon, kako zvijezde ne bi bile napuhane i kako bi smanjili svjetlosno zagađenje prilikom snimanja.

Trebaće nam za posmatranje i filteri za mjesec i planete (#80A za Mjesec, Jupiter i Saturn, UV filter za snimanje Venere i #25red filter za posmatranje Marsa i Venere).

Snimanje Venere

Podaci za Veneru na dan 20.02.2017.:

  • Magnituda: -4.85
  • Udaljenost od Zemlje: 60,48 miliona Km
  • Elongacija od Sunca: 38,6 stepeni
  • Položaj: u pravcu sazviježđa Ribe
  • Izlazak: 07:44; Tranzit: 14:27; Zalazak: 21:10

Ono što je zanimljivo za unutrašnje planete (Merkur i Venera) je to da imaju faze (slično kao i Mjesec). Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana. Maksimalna elongacija Venere je oko 48°.

U vrijeme kada Venera pokazuje punu fazu (tzv. gornja konjunkcija, slika dole), ona je ujedno i najdalje od Zemlje, pa je zbog toga najslabijeg sjaja (njen disk je tada najmanji od svih faza u kojima se nalazi), a i na nebu je preblizu Suncu. Venera je najsjajnija kad nam je najbliža (u donjoj konjunkciji), unatoč tome što se vidi tek kao tanak srp, ali teško ju je posmatrati zbog prividne blizine Sunca. Zato je Venera (tzv. Greatest Illuminated Extent/Greatest Brilliancy) najsjajnija u (mladoj) fazi otprilike 36 dana prije (i nakon) donje konjunkcije. To je “kompromisna faza” između položaja kada je Venera puni ali mali disk (gornja konjunkcija) i kada se pojavi skoro 6 puta veća ali se skoro i ne vidi (donja konjunkcija). Tada je najveća količina osvjetljene površine Venere kombinovana sa relativno velikom ugaonom širinom, što dovodi do toga da je Venera tada oko 25 sjajnija od Siriusa – najsjajnije zvijezde, i zalazi oko 3h nakon zalaska Sunca. Venera je bila u tom položaju (najsjajnija) 18 februara 2017.

Na slici dole prikazane su shematski faze Venere.

phases_of_venus

Na slici dole je plastično prikazano kako faze utiču na povećanje prečnika Venere, gledajući sa Zemlje.

phases_venus

Na ovom linku može se vidjeti zanimljiva animacija koja pokazuje faze Venere.

Na slici dole dat je položaj Venere na dan 20.02.2017.

Clipboard01.jpg

Naš snimak Venere, prikazan ispod, sastojao se iz 2100 frejmova, a od opreme koristili smo NEQ6 postolje, Celestron 8″ SCT, planetarna kamera QHY-5LII i laptop (softver EZ Planetary). Snimci su obrađeni u programima PiPP (registracija i poravnavanje frejmova), Registax (stakiranje i wavelet filteri) i Photoshop (završna obrada).

Venera.jpg

Venera je prekrivena oblacima i ima visok albedo (omjer reflektovane svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo) – 75%. Na gornjem snimku se ne može vidjeti površina Venere jer je cijeli planet prekriven upravo gustim oblacima sumpor dioksida i kapljicama sumporne kiseline.

Par riječi o Veneri

Venera je, suprotno popularnom mišljenju, pakao, mjesto namjenjeno za ljude koji čine loše stvari – poput diranja sočiva prstima. Temperature su uniformne, kao da su regulirane termostatom iz pakla, i iznose oko 460° C. Atmosfera zaustavlja toplotu i stvara se efekat staklenika. Slijedi još loših vijesti: na površini je pritisak veći 90-tak puta nego na Zemlji, što ga čini vrlo efikasnim “Pretis” loncem. Nekoliko sekundi na Veneri bi kravu pretvorilo u gulaš. Prva letjelica, ruska Venera iz 1970. “trajala” je samo 23 minute na Veneri. “Olakšavajuća” okolnost ove gostoljubive planete to što je brzina rotacije planete Venere oko vlastite ose je toliko mala (oko 6,5 km/h) da bi osoba koja džogira na površini Venere (pod uvjetom da je pritisak od oko 90bar na površini Venere ne zgnječi, atmosfera od CO2 ne uguši i temperatura od oko 470 stepeni C ne sprži) mogla da spriječi zalazak Sunca i tako uživa u romantici.

Sa kvalitetnim odijelom pod pritiskom i smislenim izborom lokacije – možda na polu gdje sunčeve zrake dolaze pod manjim uglom – Venera bi se možda mogla posjetiti. Čak postoji i voda u ovim predjelima u tankim ledenim pokrivačima. Ipak, čini se malo vjerovatno da će ijedno ljudsko biće ikada kročiti Venerom. Uvjeti za život (visoke temperature, veliki pritisak, atmosfera od karbon dioksida i sumporna kiša) su preteški. I pored toga, snimci Venere (sovjetski lander) pokazuju fascinantne predjele koji “zovu” potencijalne turiste.

Čovjek ne može da se zapita kako bi bilo da, recimo, stojimo na Lakshmi Planumu i posmatramo Maxwell Montes u udaljenosti, ili da se popenjemo na Rhea Mons u Beta Regio kako bi posmatrali okolne doline i izbrazdani krajolik?

Veneri treba 224,65 dana da obiđe Sunce, dakle manje nego Zemlji. Ali umjesto sličnog vremenskog perioda za dan (24h na Zemlji), Veneri treba 243 dana da se jednom okrene. Dugim riječima, dan na Veneri je duži od godine na Veneri. To je najduži dan u cijelom solarnom sistemu. Što je još čudnije, Venera se okreće u smjeru kazaljke na satu (gledano odozgo prema njenom sjevernom polu), suprotno od drugih planeta u solarnom sistemu. Zbog toga Sunce izlazi na zapadu, a zalazi na istoku. Moguće je da je sudar sa nekim tijelom u prošlosti uzrok ovakve rotacije oko svoje ose.

Za razliku od Mjeseca i Merkura, na Veneri bi se pojavila neka vrsta sumraka prije izlaska Sunca (sa zapada) uslijed guste atmosfere. Zbog spore rotacije oko svoje ose, ovo bi trajalo dosta dugo vremena. Na Veneri se naveče ne vide zvijezde, a tokom dana vrijeme bi nalikovalo oblačnom vremenu na Zemlji. Zbog jake apsorpcije, sunčeva svjetlost bi imala narandžastu nijansu, a okolina bi izgledala svjetlo žute boje. Trebalo bi paziti da ne izlazimo iz zaštitnog odijela jer ne samo da ne bi mogli disati već temperature na Veneri prelaze 460°C (treba primjetiti da su ove temperature dosta veće nego temperature pri kojima se peče hrana). Vrijeme se ne bi mnogo mijenjalo i prognoza bi bila ista svaki dan: vruće i suho sa slabim vjetrom sa istoka. Iako ima dokaza o ranijim vulkanskim aktivnostima i udarima meteorita, male su šanse da doživite nešto od toga. Naime geološki, ili bolje reći venološki, procesi su puno sporiji nego na Zemlji.

Kako Sunce zalazi na istoku, postepeno bi bivalo sve tamnije i tamnije, ali nikada se ne bi značajno smanjila temperatura. Atmesfera Venere je previše dobar izolator. Tako da bi vjerovatno htjeli što prije napustiti ovaj pakao od planete…

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s