Koji teleskop kupiti?

Uvod

Ovo je sigurno jedno od najčešće postavljanih pitanja, ali odgovor nije tako jednostavan.

Kupovinom teleskopa ulazite u svijet pun iznenađenja, iskustva i doživljaja. Astronomija je jedina nauka gdje i pomoću amaterske opreme možemo doći do važnih pronalazaka. Pitate se kako? Nebo je svačije. Sa vašim teleskopom možete proučavati isti “objekt” kao i profesionalni astronom. Pomislimo samo na procjenu svetlosti promjenljivih zvijezda ili na astrometriju malih planeta, procjenu veličine malih planeta udaljenijih od Neptuna pomoću okultacija, pronalazak novih kometa kao i planeta. Sve su to radnje u kojima aktivno učestvuju astronomi-amateri. Naravno za vas je dovljno i to da samo uživate u čarima nebesa. Sopstvenim očima možemo posmatrati blisku i daleku prošlost, objekte u našem Sunčevom sistemu sve do galaksija udaljenih više stotina miliona svjetlosnih godina.

Ako ste se odlučili za kupovinu teleskopa, koji da izaberete? Nipošto ne kupujte teleskop u robnim kućama (Made in China), jer tamošnji prodavci teško da znaju vaše prohtjeve i osobine teleskopa. Kako da prepoznamo nepovjerljivog prodavca? Ukoliko vam preporučuju teleskop na osnovu njegovog uvećanja, znajte da to ne karakteriše instrument. Ukoliko hvale teleskop da raspolaže sa kojekakvim ekstra dodacima, koje drugi teleskopi nemaju, opet treba da znate da je teleskop krajnje jednostavna sprava koja se u principu nije mijenjala već više stotina godina. Ako prodavac nije u stanju da nam jednostavno objasni princip rada, najbolje da mu okrenete leđa.

Ne očekujte da svojim teleskopom vidite galaksije, magline i slično u istoj boji u kojoj ih vidite na slikama teleskopa Hubble ili da vidite detalje Marsa kao na snimcima sa svemirskih letjelica. U početku, ovi daleki i sićušni objekti učiniće vam se blijedi u bojama i siromašni u detaljima, ali vremenom, naučićete da prepoznajete razlike u kontrastima i polako će te savladati „cake” astronoma-amatera.

Na koje osobine teleskopa treba da obratite pažnju?

Prečnik: najvažnija osobina teleskopa. Cijenu teleskopa prvobitno određuje njihov prečnik i moć sakupljanja svjetlosti. Pošto na nebu tragamo za blijedim tačkama, nije svejedno koliko svjetlosti može da sakupi naš instrument. Možemo kupiti jedan ahromat (Refraktor) od 8 cm, i planete i Mjesec će se prikazati u divnoj slici, ali ukoliko želimo da posmatramo magline, galaksije, razna sazviježđa, komete, bićemo razočarani. Cijena teleskopa nažalost raste zavisno od prečnika. Instrumenti prečnika 10 cm, već sakupljaju dovoljno svjetlosti, tako da možemo dobiti lijepu sliku planeta i više hiljada objekata u dalekom svemiru. Naravno većina njih će izgledati kao mrlja, ali kod sjajnijih već možemo vidjeti strukturu. Znači najbitniji je prečnik da bi instrument mogao sakupiti što više svjetlosti.

Kvalitet optike: vrlo je bitno da optika instrumenta dostigne granicu diffrakcije. Ovaj naziv potiče iz 19. vijeka od poznatog engleskog fizičara Lorda Rayleigha. On je shvatio da se dvojne zvijezde mogu videti razlučene (razdvojene) ako se centar tzv. Airyevog diska druge zvijezde nalazi u prvom tamnom difrakcionom prstenu prve zvijezde. Kada se zvijezda gleda velikim uvećanjem (npr. 300x) vidi se da ona nije viša blistava titrajuća tačka nego sitan kružić, okružen sve slabijim prstenčićima. Taj kružić se zove Airyev disk i u idealnom slučaju sastoji se od 84% ukupne svjetlosti. U prvom prstenu vidi se 7% svjetlosti u drugom oko 4% i tako dalje sve manji postotak svjetlosti. Ova pojava zove se difrakcija. Čak i danas nema puno firmi koje prave kvalitetnu optiku i jedna od takvih je Schott. Takođe, važni su i kvalitetni premazi optike.

Cijena: Danas se mogu kupiti jeftini kineski teleskopi o kojima ne vrijedi mnogo pričati (koliko para toliko i muzike!). Za kvalitetan teleskop poznatog proizvođača (Skywatcher, Celestron, Williams Optics, Takahashi, GSO, Orion, Meade…) potrebno je izdvojiti minimalno 3-4 stotine eura za manji instrument, a za one veće, 300-400 mm (prečnik objektiva) 3-4 hiljade eura. Naravno u našim uslovima teško koji amater može sebi priuštiti takav instrument. Kod nas (i u svijetu) amateri najčešće kupuju teleskope sa prečnikom objektiva od 150-200 ili 250 mm. Cijene ovih teleskopa kreću se (u zavisnosti od proizvođača i kvaliteta optike) od 500-1500 eura.

Teleskop za početnike: Cijena teleskopa sa pratećom opremom (stalak, okulari), koji nešto vredi, kreće se između 300-500 eur. Sve što je jeftinije, obavezno mora da se detaljno provjeri. Ukoliko nemate dovoljno para, za početak uzmite provjereni dvogled. I to je bolja varijanta, nego da se bakćete sa neupotrebljivim teleskopom, koji će vam samo oduzeti volju za bavljenje amaterskom astronomijom. Drugo rješenje je, (ukoliko nemate dovoljno para za dobar teleskop) da kupite optičke elemente i da sami sastavite teleskop. Rezultat može biti isto toliko kvalitetan, jedino što će se estetski razlikovati od fabričkog teleskopa (ali ne mora da znači!).

Hlađenje teleskopa: ukoliko teleskop iznosimo iz ugrijane prostorije u hladnu noć, slika će biti vrlo “nemirna”. Zbog nastalih promjena u temperaturi, u optici (u cijelosti u teleskopu) dolazi do turbulencije vazduha koji “iskrivljuje” sliku. Ako defokusiramo sliku jedne sjajne zvezde, vidjćemo konstantna pomjeranja koncentričnih krugova odnosno vidimo vibraciju (treperenje, “kuhanje”) toplog vazduha. Kod manjih teleskopa dovoljno je sačekati pola sata ali kod većih čekanje je sat-dva. Kod prečnika iznad 20 cm hlađenje možemo ubrzati sa ventilatorom.

Čuvanje i održavanje teleskopa: Teleskop i ne zahtjeva neko posebno održavanje . Najbolje je da ga čuvamo na stalnoj temperaturi na mjestu zaštićenom od prašine i vlage. Najveći neprijatelj optike je prašina. Sočiva praktično služe za cijeli život, a ogledala možemo aluminizirati na svakih deset godina. Mehanički dijelovi su takođe dugog životnog vijeka.

Osnovni podaci teleskopa su generalno: fokusna dužina, prečnik objektiva i svjetlosna moć. Maksimalno uvećanje teleskopa =D*2 (prečnik objektiva *2). Npr: ako prečnik objektiva vašeg teleskopa iznosi 100 mm to znači da je njegovo maksimalno uvećanje 200X (100*2=200 X) da biste znali koja je svetlosna moć vašeg teleskopa podijelite fokusnu dužinu sa prečnikom objektiva Npr: fokus 1000 mm / prečnik objektiva 100 mm = 10 što znači da vaš teleskop ima svjetlosnu moć f/10.

Kako da izaberete teleskop?

Kod odabira teleskopa, postavimo sebi pitanje: za šta ga zapravo želimo koristiti? Oni koji pokušaju da nabave univerzalni instrument, shvatiće da je to nemoguće. Za posmatranje dubokog svemira potrebno nam je veliko vidno polje, dok nam za posmatranje Mjeseca i planeta treba veliko uvećanje. Fotografisanje bez ekvatorijalnog postolja je praktično nemoguće, a za vizuelna posmatranja, dovoljna nam je lako prenosiva azimutna montaža. Tako da, generalno govoreći, nije na odmet imati stabilnu ekvatorijalnu montažu sa motornim praćenjem.

Evo par savjeta koje bi trebale suziti izbor kako izabrati pravi teleskop:

  • Koliko se ozbiljno zanimate za astronomiju?
  • Koliko novaca ste spremni izdvojiti za teleskop?
  • Zanima li vas astrofotografija ili preferirate vizualno posmatranje?
  • Neke vrste teleskopa je relativno jednostavno napraviti u samogradnji. Izradom dobson teleskopa može se znatno uštedjeti. Danas se takvi teleskopi mogu povoljno kupiti i kod kuće dodatno modificirati, odnosno poboljšati. Ovo je malo teže, ali za ljude koji su vješti majstori i znaju ponešto o optici, i ovo je opcija.
  • Najbolji teleskop je onaj koji se najviše koristi. Da li ćete teleskop koristiti kod kuće ili ga mislite transportirati na lokaciju gdje je tamno nebo?
  • Neki teleskopi su bolji za deep sky objekte (magline, galaksije), neki za planete, neki za astrofotografiju. Odlučite što vam je važnije jer to znatno uttiče na cijenu i tip teleskopa.
  • Zapamtite – što je veći otvor objektiva, više ćete moći vidjeti, bilo na planetima ili maglinama. Tu činjenicu morate uskladiti sa vašim budžetom i prohtjevima. Napravite listu prioriteta – ako vam je budžet ograničen, bolje da se nekih stvari odreknete dok ne skupite više iskustva (npr. astrofotografija) umjesto da radite kompromise.

Alternative?

Nemojte nabaviti teleskop! Najjeftiniji, najjednostavniji, najkompaktniji i najčešće najbolji teleskop je tuđi teleskop! Dođite na neki star party i gledajte cijelu noć kroz razne teleskope bez ikakvih zezancija sa prevoženjem i sklapanjem teleskopa. Ovo je u BiH malo teže jer nema puno ljudi dobar teleskop. Ili budite aktivni u nekom astronomskom društvu koje se bavi posmatranjima.

U svakom slučaju, prije kupovine bi najbolje bilo otići na nekoliko star partya i pogledati kako se koji tip teleskopa ponaša ‘uživo’. Svaki vlasnik će se rado raspričati o performansama svog ljubimca.

Vrste teleskopa

  1. Dvogledi (opširniji tekst)

5

Cijena: od 70 EUR pa na više

Prednosti: Mali, lagan, jednostavan za korištenje, idealan i za početnike i napredne

Mane: Ograničen na manja povećanja, loša kvaliteta kineskih dvogleda

Dvogled je najbolji prijatelj astronoma amatera! Umjesto da kupite smeće od teleskopa i shvatite da ste bacili pare, nabavite dvogled. Njime je najlakše rukovati, svugdje ga možete nositi, najlakše se nauči položaj zvijezda na nebu, a mnogi objekti najbolje izgledaju upravo u dvogledu. Preporučujem za dvogled odvojiti najmanje 200 KM, jer oni jeftiniji su jako loši. Čak i ako odustanete od astronomskih posmatranja, dvogled će kasnije poslužiti za promatranje krajolika…ili špijuniranje komšije.

Clipboard01.jpg

Najpraktičniji dvogledi su prečnika objektiva 50mm i povećanja 7x ili 10x. Oznake 10×50 ili 7×50 znače upravo to – povećanje i prečnik. Veća povećanja se ne preporučuju za držanje u rukama jer se slika jako trese. Dvogledi većih prečnika i povećanja su fantastični instrumenti za promatranja, ali za njih je već potrebna nekakva montaža.

2. Refraktori

1

Teleskopi sa sočivima. Dijele se na Ahromate i APOhromate. Refraktor Ahromat je ograničen u veličini kvalitetne aperture (prečnika objektiva) koju može da dostigne, a time direktno i u svjetlosnoj i razdvojnoj moći. Razlog je hromatska Aberacija (slika obojena vještačkim bojama, naročito po rubovima).

Ovaj tip teleskopa ima najniži nivo neželjene svjetlosti u fokuseru i u blizini polja slike. Odsustvo centralne opstrukcije daje prednost u nivou kontrasta u poređenju sa Newton reflektorima i katadioptričkim teleskopima. Udobnost posmatranja je osrednja zbog (uglavnom) dugih tubusa. Preporučuje se kako za vizuelna osmatranja tako i za astrofotografiju. Zahtjevi za održavanjem su minimalni, a cijena ovakvog teleskopa je skoro dva puta veća od cijene ekvatorialnog Newton teleskopa. APOhromat, zahvaljući upotrebi specijalnog optičkog stakla i/ili trećeg sočiva u objektivu, ima u prosjeku 5 puta niži nivo hromatske aberacije od refraktora ahromata. Kontrast slike kod ovih teleskopa je na najvišem nivou. Zahvaljujući nešto kraćem tubusu, udobnost posmatranja je vrlo dobra. Ova vrsta teleskopa je odlična za vizuelna osmatranja a posebno se preporučuje za astrofotografiju.

refractor.gif

Refraktori koriste leće (sočiva) za primanje i fokusiranje svjetlosti. Budući da svaka talasna dužina u staklu ima različit indeks loma koriste se barem dva ili čak više elemenata kako bi što više talasnih dužina fokusirali u istu tačku.

Akromatski teleskopi imaju dva elementa i ne mogu fokusirati cijeli spektar na istom mjestu (hromatska aberacija). Rezultat je obično blago žućkasta slika sjajnih objekata (planeti, Mjesec) u odnosu na ostale tipove teleskopa. Također, sjajni objekti mogu imati plavičasti halo oko ruba. Efekt se smanjuje na većim f-brojevima (promjer objektiva podijeljen sa fokusnom dužinom).

Apokromatski teleskopi koriste specijalna stakla ili više elemenata kako bi sve talasne dužine fokusirali u jednu točku. Takvi teleskopi su vrlo oštri za svoj prečnik i daju najkvalitetniju moguću sliku, no stakla su skupa, teže se obrađuju, tako da je ukupna cijena teleskopa vrlo visoka.

Mali refraktori (50 – 90mm)

Cijena: 70 – 300 EUR (ahromatski); 400 – 2000 EUR (APO i semi-APO, samo optika)

Prednosti: Prenosni, dobri za širokokutne poglede i mala povećanja; APO i semi-APO verzije dobre za astrofotografiju, jako dobra kvaliteta slike; oštre zvijezde bez aberacija

Mane: Mali promjer, hromatska aberacija kod ahromatskih, relativno visoka cijena za APO teleskope

Male refraktore 60mm i 70mm prečnika iz supermarketa treba izbjegavati. Ne kupovati ih niti u ludilu! Loši su, montaža im je klimava, a okulari su im neupotrebljivi. Na njih jednostavno ne treba više trošiti riječi.

Zadnjih godina su mali refraktori vrlo popularni. Akromatski refraktori kratkih fokusnih dužina (‘short tube’) prečnika 80-100mm su odlični prenosni teleskopi, ali zbog jake hromatske aberacije nisu dobri za veća povećanja i posmatranja planeta. Apokromatski i semi-apohromatski refraktori su zadnjih godina sve kvalitetniji i jeftiniji. Daju jako kvalitetnu sliku, oštre zvijezde, a popularni su i za astrofotografiju. Ipak i za njih vrijedi ‘koliko para toliko muzike’ – nemojte očekivati savršenstvo od semi-apohromata koji košta duplo manje nego pravi apohromat istog prečnika.

Računajte da sa tako malim prečnikom nećete vidjeti puno detalja na planetima, bez obzira da li je teleskop APO ili nije. Apohromatski teleskopi su skupi, i za te novce možete kupiti nešto što će biti univerzalnije, ali ne toliko prenosno i praktično – možda reflektor većeg prečnika. Za male refraktore će vam trebati montaža, no ona ne mora biti velika i skupa. Ponekad je dovoljan foto stativ ili jednostavna alt-azimutalna montaža.

Ovi instrumenti se uglavnom koriste za mala povećanja te uživanje u većim i sjajnijim deep sky objektima. Za takve objekte nemaju konkurenciju!

Veći refraktori (100mm na više)

Cijena: 400 EUR pa na više (ahromatski); 1500-2000 EUR na više (APO i semi-APO, samo optika)

Prednosti: Oštre zvijezde, kvalitetna slika (nema centralne opstrukcije), nije potrebna kolimacija, relativno brzo postižu temperaturnu stabilnost, APO verzije mogu biti kompaktne i odlične za astrofotografiju

Mane: Korekcija boja kod ahromata, visoka cijena APO refraktora

Refraktori u ovoj klasi već prestaju biti jako prenosni, osim short-tube verzija ahromata koji zbog kratke fokusne dužine imaju veliku hromatsku aberaciju i ne briljiraju baš na planetima. Čak i ahromati sa većom fokusnom dužinom imaju izraženiju hromatsku aberaciju. Preporučujem provjeriti prije kupovine– neki će vjerojatno pristati na kompromis kako bi dobili refraktorsku oštrinu. Uz kvalitetne antirefleksivne premaze propuštaju više svjetlosti do okulara nego druge vrste teleskopa istog prečnika.

APO refraktori prečnika 4″ (102mm) su vrlo popularni uprkos cijeni, budući da taj prečnik već omogućuje pogled na tamnije objekte i više detalja na planetima, a još uvijek su dovoljno prenosni. Kvaliteta slike je nenadmašiva. APO refraktori su najkvalitetniji astrografi, no takvi koštaju značajno više od ‘običnih’, vizualnih APO refraktora – koji su sami po sebi već jako skupi! Veći APO refraktori koštaju kao dobar polovni automobil – ipak, u zadnje vrijeme postaju sve jeftiniji.

Dugačkim tubusima je potrebna ozbiljnija montaža. Također i APO refraktorima koji znaju biti prilično teški. Na ekvatorijalnim montažama za vizualno promatranje ponekad treba izvoditi akrobacije budući da se okular često zna naći u vrlo niskoj poziciji. Važno je odabrati masivnu montažu kako bi se izbjegle vibracije.

Kada pogledate kroz pravi APO refraktor, poželjeti ćete ga jednog dana imati.

3. Reflektori

3

Reflektori koriste ogledalo za primanje i fokusiranje svjetlosti. Nemaju problema sa hromatskom aberacijom, ali je kontrast smanjen zbog opstrukcije sekundarnog ogledala i njegovih nosača. Imaju najmanju cijenu u odnosu na prečnik ogledala. S vremena na vrijeme ih je potrebno kolimirati (podesiti suosnost elemenata) kako bi zadržali oštrinu i dobre optičke karakteristike.

7

Cijena: 400-500 EUR na više, ovisno o prečniku i kvaliteti montaže

Prednosti: Ekvatorijalna montaža – može biti motorizirana; može imati GOTO; astrofotografija

Mane: Ekvatorijalna montaža – jeftinije verzije često nemaju dovoljno čvrstu montažu; veći prečnici (npr 10″) su glomazni

Newtonian_telescope2.svg.png

Newtonov teleskop je svaki reflektor koji koristi sferno odn. parabolično primarno te ravno sekundarno ogledalo koje sliku zaokrene za 90° u odnosu na optičku osu. To znači da su i svi Dobsoni kakve viđamo, svakako Newtoniani. Ali, u današnje vrijeme pod pojmom “Newton teleskop” označavaju se reflektori na ekvatorijalnoj montaži. S takvom montažom je lakše pratiti objekte, ali montaža mora biti dovoljno robusna da ne stvara prevelike vibracije. Bolje je izabrati teleskop manjeg prečnika na čvršćoj montaži nego obrnuto jer inače riskirate frustracije zbog preslabe montaže.

Mali Newtoniani su izgubili nekadašnju popularnost. Prečnik od 76mm spada u “nemojte kupovati” kategoriju. Iako 114mm može biti dobar početnički teleskop, montaža mu je često loša. Teleskopi od 114mm i 130mm se mogu naći na altazimutalnoj kompjuteriziranoj (GOTO) montaži.

Astrofotografija je moguća, ali će najvjerojatnije biti potreban koma korektor kako bi zvijezde na rubovima vidnog polja bile točkaste umjesto izdužene. Također, možda neće biti moguće postići fokus sa DSLR/SLR fotoaparatima – provjerite da li se ogledalo može pomaknuti prema fokuseru ili vam treba neka specijalna astrofotografska verzija. Teleskop možete koristiti kao platformu za “piggyback” fotografiju (dslr na teleskop).

Kod jeftinijih verzija pripazite na konstrukciju cijevi teleskopa. Ponekad nosači sekundarnog ogledala znaju biti jako debeli, fokuser i šarafi ulaze u optičku osu, a sve to znatno degradira sliku. Također pazite na teleskope kratke optičke cijevi, a velike navedene fokusne dužine. Takvi obično imaju sferno ogledalo (loše kvalitete) kojima je fokusna dužina umjetno produžena dodatnim elementom sličnim “Barlow leći” (teleekstender). Preporučujem izbjegavati kupovinu takvog teleskopa.

Dobsoni6

Cijena: 400 EUR pa na više (kupovni); za samogradnju ovisi o umijeću i snalažljivosti

Prednosti: Veliki prečnik objektiva; puno svjetlosne moći za malo novaca; brzo postavljanje; verzije sa sklopivim tubusom ili šipkama mogu biti kompaktne i lako prenosive

Mane: Ne mogu se koristiti za astrofotografiju; koma – izdužene zvijezde na rubovima vidnog polja (donekle rješivo koma-korektorom ili kvalitetnim okularima)

Dobsoni su zapravo reflektori tipa “Newton” na jednostavnoj “Dobson” alt-azimutnoj montaži. John Dobson je smislio modifikaciju al-azimutalne montaže na kojoj stoji klasični Newton reflektor, pa se zapravo po toj montaži teleskopi prepoznaju kao “Dobsoni”. Brzo se postavljaju i odmah su spremni za promatranja. Mogu se kupiti/napraviti tzv. “truss tube” verzije, sa šipkama koje drže sekundarno ogledalo i fokuser. Takav oblik se često koristi kod većih prečnika (12″ na više) kako bi teleskop bilo lakše transportovati.

Sada se na tržištu Dobson teleskopi mogu naći dosta povoljno. Kvalitetnije verzije mogu biti skupe, a znalci često u samogradnji mogu napraviti teleskop koji bolje odgovara njihovim individualnim potrebama.

Dobsoni su solidni deep sky teleskopi. Zbog kratke fokusne dužine i sekundarne opstrukcije, nisu idealan izbor za planete. Također, altazimutalna dobson montaža na velikim povećanjima zahtjeva konstantno pomicanje. Budući da se pomak radi ručnim guranjem cijelog tubusa, pomaci znaju biti neprecizni. Ipak, pažljivom kolimacijom i kvalitetnim ogledalom može se postići zavidna oštrina za promatranje najsitnijih detalja na tijelima Sunčevog sistema.

4. Katadiopteri

4.jpg

Katadiopter se sastoje i od sočiva i od ogledala. Zbog svoje konstrukcije imaju veliku fokusnu dužinu unutar kratke cijevi, pa su često pogodni za transport. Kolimacija je jako bitna, jer i mali pomaci mogu znatno degradirati sliku. Popularni su za CCD astrofotografiju ili webcam snimke planeta zbog velike fokusne dužine.

Schmidt-Cassegrain

8

Cijena: 1000-3000 EUR, pa i više

Prednosti: Kompaktnost; dobri za astrofotografiju, relativno dobri za deep sky, a odlični za planete; kratka cijev – bolji balans na montaži;

Mane: Osjetljivi na greške u kolimaciji; zatvorena optička cijev – duže vremena potrebno za postizanje temperature okoline; korektor se lako zamagli; puno optičkih površina znači nešto manju propusnost svjetla; veliko sekundarno ogledalo (opstrukcija) smanjuje kontrast

images.jpg

Schmidt-Cassegrain teleskopi su katadiopteri – imaju korektivnu leću koja koriguje “greške” primarnog ogledala. Na prvi pogled imaju puno mana, ali često su prvi (i zadnji) izbor ozbiljnijih astronoma amatera. Optika je većinom dosta dobre kvalitete, za razliku od ahromatskih refraktora i reflektora gdje optička kvaliteta istog tipa teleskopa može znatno varirati. Optički dizajn Schmidt-Cassegraina je postao popularan 70-tih godina prošlog stoljeća i od tada se jedva mijenjao, osim što su sada veće preciznosti prilikom izrade, novi antirefleksivnih premaza i karbonske cijevi na nekim modelima.

Obično su velikih fousnih dužina (preko 2m), pa je teško postići mala povećanja. To zapravo i nije mana jer je apsurdno teleskopom 20cm prečnika posmatrati na povećanjima manjim od 50x – 80x. Upravo taj prečnik, 8″ (inča) tj. oko 20cm je najpopularniji. Zbog optičkog dizajna su kompaktni i lako prenosivi, a odlični i za deep sky i za planete. Pažljivom kolimacijom mogu se vidjeti i najsitniji detalji na planetima, uprkos nešto manjem kontrastu zbog relativno velikog sekundarnog ogledala.

Za astrofotografiju je često potreban reduktor fokusa kako bi ekspozicije bile kraće. Džan i ja smo snimali i bez reduktora fokusa galaksije sa SC teleskpom. Često se koriste za CCD snimanja, za razliku od DSLR-a koji su popularniji u tandemu sa malim APO refraktorima. Bez reduktora su odlični za snimanje planeta web kamerom.

Najveći uticaj na cijenu ima montaža. Moguće je kupiti samo optičku cijev, ali se uglavnom kupuju verzije na altazimutalnoj GOTO montaži, zatim motoriziranoj ekvatorijalnoj koja također može imati GOTO, a postoje i jako skupe, no stabilne i kvalitetne montaže.

Maksutov-Cassegrain

9.jpg

Cijena: 400 EUR na više

Prednosti: Oštrina, kontrast (usprkos opstrukciji sekundarnog ogledala); kompaktnost; nije potrebna kolimacija; odlični za planete

Mane: Zatvorena optička cijev; puno optičkih površina; manji prečnici; velika fokusan dužina; cijena

Maksutov_spot_cassegrain.png

Maksutov-Cassegrain teleskopi su također katadiopteri, ali imaju drugačiju korektivnu leću od Schmidt-Cassegraina. Ta leća je im je i prednost i mana – izuzetno su kontrastni i oštri, no mnogo skuplji od Schmidt-Cassegraina istog prečnika. Zbog toga su popularniji manji promjeri, od 90mm do 127mm. Nekada vrlo popularni 90mm Maksutov, Meade ETX, davao je vrlo kvalitetnu sliku, no sada se mogu povoljno kupiti i veći prečnici. Maksutov 127mm je odličan prenosni teleskop koji će pokazati pregršt detalja na planetima.

Zbog svoje konstrukcije Maksutov-Cassegraini imaju prilično veliku fokusnu dužinu što je nezgodno za teleskope manjih prečnikabudući da ne mogu lako postići mala povećanja, a na većima objekti izgledaju tamnije. Velik broj optičkih površina znači i veći gubitak svjetlosti pa će objekti u Maksutov-Cassegrain teleskopu izgledati nešto tamniji nego npr. u refraktoru jednakog prečnika.

Pozitivno je što uglavnom dolaze već tvornički kolimirani i nije ih moguće, a ni potrebno kolimirati. Nažalost ponekad se dobiju tvornički raskolimirani, pa se raspitajte kod prodavača da li je moguće zamijeniti teleskop ako dođe do takve situacije.

Manji Maksutov-Cassegrain teleskopi se mogu koristiti na čvršćim foto stativima, ali za veća povećanja je ipak potrebna solidnija montaža. Prečnici od 5′-7′ (127mm – 180mm) su već ozbiljni i kvalitetni instrumenti pogodni za promatranje i fotografisanje planeta, ali manje praktični za deep sky od Schmidt-Cassegraina.

Ostali teleskopi

Postoji još mnogo vrsta teleskopa, Maksutov-Newtoniani, Schmidt NewtonianRichtey-Chretien, off-axis Newtoniani, ali takvi se smatraju više-manje “egzotičnima” i nije ih potrebno posebno opisivati budući da su namijenjeni naprednijim amaterima ili entuzijastima.

Dio ovog teksta preuzet je sa stranice Borisa Štromara.

Dodatne informacije o teleskopima možete naći na stranici kolege Zlatka C. iz Rijeke (Optimus).

Takođe, zanimljive informacije možete naći i ovdje.

FAQ o kupovini teleskopa.

Egzotične teleskope možete naći ovdje.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s